Godišnji odmor
Godišnji odmor je vrijeme, u tijeku radnog vijeka, koje je radniku potrebno da se fizički i psihički odmori od radnih obveza i radne okoline. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava svakog radnika, utvrđeno Ustavom RH i Zakonom o radu.
U slučaju da poslodavac onemogući radniku korištenje godišnjeg odmora, radnik takvog poslodavca može tužiti za naknadu štete te prijaviti nadležnom inspektoratu.
Trajanje godišnjeg odmora
Sukladno članku 77. Zakona o radu, radnik ima, za svaku kalendarsku godinu, pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik, osoba s invaliditetom i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, u trajanju od najmanje pet tjedana.
Četiri tjedna godišnjeg odmora predstavlja minimalno trajanje godišnjeg odmora u Republici Hrvatskoj i primjenjuje se na sve radnike. Četiri tjedna godišnjeg odmora znači 20 radnih dana za radnike koji rade 5 dana u tjednu, dok za radnike koji rade 6 dana u tjednu četiri tjedna godišnjeg odmora znači 24 radna dana.
Poslodavac radniku može omogućiti i dulje trajanje godišnjeg odmora od Zakonom predviđenog temeljem ugovora o radu, kolektivnog ugovora, sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnika o radu.
Plan korištenja godišnjeg odmora
Plan korištenja godišnjih odmora definira poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te Zakonom o radu najkasnije do 30.6. tekuće godine.
Poslodavac je obvezan donijeti sljedeće dokumente:
- Plan korištenja godišnjeg odmora
- Odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora
Svi poslodavci obvezni su donijeti plan korištenja godišnjih odmora, neovisno o broju radnika, a poslodavci kod kojih je osnovano radničko vijeće moraju se o rasporedu korištenja godišnjih odmora savjetovati s radničkim vijećem ili sa sindikalnim povjerenikom ako nema radničkog vijeća. Poslodavac je dužan obavijestiti radnika, odnosno donijeti odluku o korištenju godišnjeg odmora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora, a ista treba sadržavati podatak o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju. O korištenju tog jednog dana radnik mora poslodavca obavijestiti najmanje tri dana unaprijed.
Sadržaj i forma plana godišnjeg odmora nisu propisani Zakonom o radu niti drugim propisima, već je isto ostavljeno na volju poslodavcu. Prilikom planiranja godišnjih odmora potrebno je uzeti u obzir potrebe organizacije rada, raspoložive mogućnosti za odmor te želje radnika.
Puni i razmjerni godišnji odmor
- Pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekinutog radnog odnosa može steći:
- Radnik koji se prvi puta zapošljava
- Radnik koji ima prekid između dva radna odnosa dulji od osam dana
- Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje radnik:
- Koji u određenoj kalendarskoj godini između dva radna odnosa nema prekid ili je prekid kraći od osam dana
- Koji u određenoj kalendarskoj godini između dva radna odnosa ima prekid dulji od osam dana, ali ne može ispuniti uvjet od šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa u jednoj kalendarskoj godini
- Kojemu radni odnos prestaje neovisno od toga kada taj radni odnos prestaje tijekom godine.
Razmjeran dio godišnjeg odmora utvrđuje se kao 1/12 od punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
- Ukoliko je radnik u radnom odnosu bio više od polovine mjeseca, za izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora priznaje mu se cijeli mjesec.
- Primjerice, radnik je kod poslodavca bio zaposlen od 01.01. – 15.04. Ukupno trajanje godišnjeg odmora definirano je Zakonom o radu te radnik za tekuću kalendarsku godinu za navršenih 6 mjeseci neprekinutog radnog odnosa može steći pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 dana. Prema navedenim podacima (1/12×20×4) radnik bi imao pravo na 6,67, tj. 7 dana razmjernog godišnjeg odmora (decimalni ostatak od 0,5 i veći se zaokružuje na cijeli broj)
1 / 12 x broj dana punog godišnjeg odmora × broj mjeseci rada
Neiskorišteni godišnji odmor
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz jedne kalendarske godine radnik može prenijeti u iduću kalendarsku godinu i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Iznimke su slučajevi dugotrajnog bolovanja i porodiljskog dopusta u kojima se radnik na posao vraća iza 30.06. tekuće godine. Tada radnik ima pravo neiskorišteni godišnji odmor iskoristiti do 31.12. tekuće godine.